Martin Dobrović
Martin Dobrović | |
|---|---|
| Born | The end of the 16th century |
| Died | 1621 |
| Other names | Martin Dubravić,[1] Martinus Dobrouitius |
| Occupation | Catholic priest |
Martin Dobrović or Martin Dubravić (1599–1621) was a Catholic priest. After finishing his education in Graz, he became a parson of Ivanić Grad and later became a priest in the Roman Catholic Archdiocese of Zagreb.
Biography
Martin Dobrović was originally a Serbian Orthodox Christian of a Bosnian Vlach background.[2][3][4] His parents had migrated from Bosnia to what is now modern-day Croatia.[5][6] With a recommendation from the Bishop of Ljubljana, Thomas Chrön, the Catholic Church educated him as a priest at a school in Graz.[5][7] He studied there from 1599 to 1608.[2] As a student of literature, he wrote a song entitled Eidem, (Latin: Litterarum humaniorum studiosus) which was published in 1601.[8] After graduating, Dobrović became parson of Ivanić and chaplain of the German Military Garrison in Ivanić.[9]
As parson of Ivanić Grad, Dobrović actively tried to convert Eastern Orthodox Serbians, who had migrated from the Ottoman Empire to Catholicism.[5] However, his endeavors were not successful.[10] He began his endeavors before Simeon Vratanja was appointed as the bishop of Marča.[11] In 1609, Dobrović was authorised by Pope Paul V, to bring Eastern Orthodox Christians to the union with the Catholic Church as Eastern Catholics.[5][11] Dobrović convinced Vratanja to accept Eastern Catholicism and to recognise the Pope's jurisdiction over Eastern Catholic dioceses.[12][13] In 1611, Dobrović and Vretanja traveled to Rome together. Simeon met with the Pope and formally accepted Eastern Catholicism.[14] In March 1613, in Marča Monastery, Dobrović and Simeon had a meeting with several notable Serbian dukes and tried to convince them to convert to Eastern Catholicism and to accept the oversight of the Roman Catholic Archdiocese of Zagreb.[15][16] The union was mostly unsucessfull and didn't leave a significant mark.[17]
Dobrović died in 1621.[18]
References
- ^ Kudelić 2007, p. 162.
- ^ a b Kudelić 2007, p. 163.
- ^ Kudelić 2010, p. 144.
- ^ Petrić 2006, pp. 59–60.
- ^ a b c d HKD 2005, p. 545.
- ^ (Croatia) 1966, p. 18.
- ^ SANU 1950, p. 49.
- ^ Lamormain & Kerpchich 1601, p. 32.
- ^ Zlatko Kudelić, Isusovačko izvješće o krajiškim nemirima 1658. i 1666. godine i o marčanskom biskupu Gabrijelu Mijakiću (1663.-1670.), 2007, Hrvatski institut za povijest, page 155
- ^ Vukšić 2015, pp. 277–278.
- ^ a b Kolarić 2002, p. 77.
- ^ Ivić 1909, p. 45.
- ^ arhiv 1916, p. 89.
- ^ Institut 2002, p. 52.
- ^ štamparija 1922, p. 207.
- ^ Samardžić 1981, p. 458.
- ^ Vukšić 2015, pp. 284–285.
- ^ umjetnosti 1906, p. 138.
Sources
- HKD (2005). Marulić. Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda.
- Kolarić, Juraj (2002). Povijest kršćanstva u Hrvata: Katolička crkva. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. ISBN 978-953-6682-45-4.
- (Croatia), Catholic Church. Archdiocese of Zagreb (1966). Šematizam Zagrebačke Nadbiskupije. Nadbiskupski duhovni stol.
- Institut (2002). Croatica Christiana Periodica. Institut za crkvenu povijest.
- SANU (1950). Posebna izdanja.
- Kudelić, Zlatko (2007). Marčanska biskupija: Habsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini (1611. - 1755). Hrvatski Inst. za Povijest. ISBN 978-953-6324-62-0.
- Kudelić, Zlatko (2010). "Čaplovičeva povijest Marčanske biskupije". Povijesni prilozi (38): 135–182.
- Ivić, Aleksa (1909). Seoba srba u hrvatsku i slavoniju: prilog ispitivanju srpske prošlodti tokom 16. i 17. veka. Sremski karlovci.
- arhiv, Croatia. Drzavni (1916). Vjesnik.
- Lamormain, Guillaume Germé de; Kerpchich, Andreas (1601). Disputatio philosophica quinquaginta thesibus comprehensa. Widmanstadt.
- štamparija (1922). Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor. Drzhavna štamparija Kralevine srba, khrbata i slovent︠s︡a.
- Samardžić, Radovan (1981). Istorija srpskog naroda. Srpska knjiiževna zadruga.
- umjetnosti, Jugoslavenska akademija znanosti i (1906). Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti.
- Pavličević, Dragutin (1984). Vojna krajina: povijesni pregled, historiografija, rasprave. Sveučilišna naklada Liber.
- Petrić, Hrvoje (2006). "Katolička obnova i konfesionalne tolerancije". CCP (57): 55–63.
- Vukšić, Dragan (2015). Žumberački uskoci: unijaćenje i odnarođivanje. Zagreb: Srpsko narodno vijeće. ISBN 9789537442231.